Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP) aktivno je uključena u događaje povezane s problematikom plinskoga sektora u Republici Hrvatskoj. Predsjednik HSUP-a doc. dr. sc. Dalibor Pudić imao je niz istupa u medijima tijekom 2022. godine, a s obzirom na veliki interes javnosti za nastale poremećaje na globalnom tržištu plina (uslijed zabilježenih povijesno rekordnih cijena plina). Riječ je o svojevrsnoj plinskoj krizi koja se još pojačala u 2022. godini zbog znatno promijenjenih geopolitičkih okolnosti. Predsjednik HSUP-a je u svojim istupima nastojao jasno iznijeti stavove plinske struke u cilju pravovremenog i stručnog informiranja zainteresirane javnosti.

Posjetitelji web stranice HSUP-a mogu se upoznati s istupima predsjednika HSUP-a u vezi problematike plinske krize putem sljedećih linkova:

U odnosu na prethodnu godinu, pad potrošnje plina u EU iznosi 10 % (približno 30 milijardi m3 plina). Trenutna cijena plina osjetno je niža nego što je bila u prethodnim mjesecima zbog toga što su skladišta plina puna i zbog toplog vremena. Dugoročno, nije izvjestan pad cijene plina bez alternativnog rješenja za proizvodnju električne energije iz plina (22 % električne energije u EU proizvodi se iz plina), prekida sukoba u Ukrajini i izgradnje dodatnih kapaciteta za UPP. Cijena plina mogla bi pasti u slučaju recesije i pada proizvodnje, a time i potražnje. Hrvatska ima dovoljno plina za nastupajuću sezonu grijanja.
https://www.youtube.com/watch?v=gYnwgaKdYh0  (26. 10. 2022.)

Hrvatska i europska skladišta zapunjenija su u odnosu na prijašnje godine u ovom razdoblju. Hrvatska ima dobru situaciju, jer osim domaće proizvodnje plina ima i terminal  za UPP i skladište plina, što doprinosi sigurnosti opskrbe. Sigurnost opskrbe plinom je neupitna, a cijene za građanstvo sigurne su do 31. ožujka iduće godine.
https://net.hr/danas/hrvatska/hrvatska-ce-imati-dovoljno-plina-za-nastupajucu-sezonu-grijanja-skladiste-okoli-je-zapunjeno-98-posto-289d8214-4afb-11ed-b9bd-3e5a45736adc  (13. 10. 2022.)

Imamo terminal za UPP, vlastito skladište i proizvodnju plina i dosta plina se koristi za proizvodnju električne energije. To je i dobro planirano. S velikom se sigurnošću može reći da će plina za ogrjevnu sezonu biti.
https://www.nacional.hr/je-li-hrvatska-spremna-za-sezonu-grijanja-na-plin-evo-sto-o-tome-misli-strucnjak/
(10. 10. 2022.)

Zbog poremećaja na tržištu više od 100.000 kupaca iz kategorije kućanstvo mijenja opskrbljivača plinom i prelaze na javnu opskrbu. Hrvatska ima sve predispozicije za sigurnu opskrbu plinom i u tom se pogledu nalazi među članicama EU-a s najboljom situacijom.
https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/imamo-sve-predispozicije-za-sigurnu-opskrbu-plinom-9841055  (28. 9. 2022.)

Cijene plina u zadnjih godinu i pol dana bile su vrlo varijabilne, a ovise o pojedinim izjavama, sukobu u Ukrajini, alternativnim rješenjima za grijanje, drugim energentima koji se koriste unutar EU-a, … Kratkoročno treba tražiti druga rješenja, a to su različiti dobavni pravci što se tiče plina, izgradnja dodatnih kapaciteta UPP-a i eventualno ubrzano prebacivanje elektrana koje mogu raditi s drugom vrstom energenata – da se plin oslobodi za poduzetništvo i građanstvo.
https://n1info.hr/vijesti/pudic-hrvatsku-vidim-kao-regionalnog-igraca-na-trzistu-plina/  (27. 9. 2022.)

Vlada Republike Hrvatske primijenila je izdašne mjere kojima je pomogla kućanstvima i poduzetništvu. Možda, ako ima prostora s obzirom na rast inflacije i oporezivanje, da se još pomogne određenoj skupini potrošača, odnosno proizvođačima i poduzetnicima.
https://www.nacional.hr/dalibor-pudic-mislim-da-je-i-vlada-imala-izdasne-mjere-kojima-je-pomogla-i-kucanstvo-i-poduzetnistvo/  (8. 9. 2022.)

U povijesti nije bila zabilježena situacija da se cijena plina na tržištu poveća 10 do 15 puta. U veljači prošle godine tržišna cijena je bila ispod 20 eur/MWh, a danas je 260 eur/MWh. Ipak, ne može se dogoditi da građani ostanu bez plina jer plina na tržištu ima.
https://privredni.hr/sef-udruge-za-plin-nuzna-hitna-intervencije-drzave-kako-bi-se-zastitilo-gradane-i-poduzetnike  (23. 8. 2022.)

Razmatrajući problematiku dobave i tržišta plina u Europi, rješenje je u zajedničkoj europskoj politici i ulaganjima u različite dobavne pravce. Plin bi trebalo nabaviti za cijelu EU po nižoj cijeni.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pudic-rjesenja-za-plin-su-zajednicka-europska-politika-i-ulaganja-u-dobavne-pravce-15196072  (11. 5. 2022.)

Ukoliko bi došlo do prekida isporuke morat će se smanjiti potrošnja za najmanje 20-ak posto. To bi se vjerojatno dogodilo u gospodarstvu, ali bi i građani trebali voditi računa da ne dolazi do rasipanja energije. U pogledu sigurnosti opskrbe plinom, rješenje je da država napuni skladište plina budući da je država odgovorna za sigurnost opskrbe na svom teritoriju.
https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/u-mrezi-prvog-rusija-plin-7147113  (4. 5. 2022.)

Država će zadužiti HEP koji je u državnom vlasništvu za punjenje PSP Okoli. Sva skladišta plina u EU moraju biti napunjena do 80 % kapaciteta do 1. studenoga 2022., a slijedeće godine do 90 %. Nije vjerojatno da bi Republika Hrvatska mogla ostati bez plina, no potrošnja će morati biti racionalnija. U slučaju poremećaja, termoelektrane na plin mogu preći na alternativno gorivo i osloboditi prostor za ostale potrošače.
https://www.youtube.com/watch?v=ZyAlCvzACs4  (4. 5. 2022.)

Država je odgovorna za sigurnost opskrbe plinom i ukoliko nitko od zakupaca skladišta ne želi kupiti plin zbog visoke cijene to onda treba napraviti država, jer cijena sigurnosti opskrbe plinom sigurno je manja nego da tog plina nema.
https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/pudic-embargo-bi-donio-povecanje-cijena-7118402  (2. 5. 2022.)

1. travnja poskupljuje plin, a država je svojim paketom mjera uskočila u pomoć građanima. Vlada Republike Hrvatske je osigurala izdašni paket od gotovo 5 milijardi kuna.
https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/plin-6405669  (29. 3. 2022.)

Na rekordni rast cijena plina izražen u stotinama postotaka, uz grupu eksplicitnih čimbenika (rast potražnje uslijed oporavka industrijske proizvodnje, rast potražnje za ukapljenim prirodnim plinom u Aziji, smanjenje proizvodnje u Norveškoj i Nizozemskoj, niska razina zapunjenosti europskih skladišta plina na početku ogrjevne sezone, izostanak veće proizvodnje nafte zemalja članica OPEC-a i rast cijena emisija plinova štetnih za okoliš), djelovali su i drugi implicitni čimbenici koji su primarno geopolitičkog, ali i psihološkog karaktera.
https://www.nacional.hr/dalibor-pudic-vladin-energetski-paket-mjera-postedio-je-kucanstva-i-obrtnike-financijskog-soka-zbog-cijena-plina/  (24. 2. 2022.)