Zagreb, 15. listopada 2025. – Redovita i izborna sjednica Skupštine Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), i tradicionalna proslava Dana plina, okupili su mnogobrojne sudionike hrvatskog tržišta plina u zgradi INA – Industrije nafte d. d., Avenija Većeslava Holjevca 10, u Zagrebu. Skupu su nazočili stručnjaci iz plinskoga gospodarstva i energetike, predstavnici institucija, članovi uprava energetskih tvrtki, direktori distributera, opskrbljivača i drugih tvrtki, sveučilišni profesori te predstavnici medija.
Na sjednici Skupštine HSUP-a, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin izv. prof. dr. sc. Dalibor Pudić podnio je Izvješće o radu Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) za razdoblje 2021. – 2025. Osvrnuo se na vrlo dinamično i izazovno četverogodišnje razdoblje koje je obilježio poremećaj cijene plina zbog rata u Ukrajini, inflacija, problemi s niskim tarifama u transportu i distribuciji plina. Plinski se sektor uspješno prilagodio navedenim situacijama. U tom kontekstu, na temelju zaprimljenih poziva, zabilježena su mnogobrojna istupanja predstavnika HSUP-a u raznim medijima. Udruga je aktivno doprinijela u izradi strateških dokumenata, poput Nacrta Prijedloga Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine i Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Redovito su izlazili znanstveno-stručni časopis „PLIN“ i brošura „Plinsko gospodarstvo Republike Hrvatske“. Povjerenstvo za izdavanje ovlasti za obavljanje poslova provjere ispravnosti i nepropusnosti plinskih instalacija HSUP-a obavljalo je provjeru znanja te su izdavana uvjerenja s valjanošću na području Republike Hrvatske. Udruga je aktivno doprinijela u rješavanju problematike povećanog udjela dušika u sastavu prirodnog plina pridobivanog tijekom probne eksploatacije prirodnog plina iz ležišta Grubišno Polje. U proteklom četverogodišnjem razdoblju održano je devet sjednica UO-a i nije bilo postupanja Časnog suda. Uspješno se surađivalo s Međunarodnom plinskom unijom (IGU), kao i s Hrvatskim inženjerskim savezom (HIS), u kojem je HSUP članica. Uspješno su održana četiri međunarodna znanstveno-stručna susreta stručnjaka za plin u Opatiji. HSUP-a je sudjelovao na desetom „Danu inženjera Republike Hrvatske“, s temom „Strategija razvoja Republike Hrvatske u svjetlu klimatskih promjena“. HSUP se kritički osvrnuo na „Studiju deplinofikacije Republike Hrvatske“ Zelene akcije, smatrajući da je riječ o dokumentu temeljenom na segmentarnom razmatranju, zalažući se za sveobuhvatnu stručnu i znanstveno utemeljenu analizu energetske bilance i energetskog miksa Republike Hrvatske. Povodom godišnjih obilježavanja Dana plina, koje je organizirao HSUP, uručivana su priznanja zaslužnim pojedincima.
Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin izv. prof. dr. sc. Dalibor Pudić obrazložio je i Program rada Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) za razdoblje 2025. – 2029. Istaknuo je značaj razvoja plinske infrastrukture u Republici Hrvatskoj (proširenje kapaciteta terminala za UPP na otoku Krku, stavljanje u funkciju podzemnog skladišta plina Grubišno Polje, pridobivanje prirodnog plina iz novih domaćih plinskih polja). HSUP će poticati projekt IAP-a i konekcije prema BiH, zalagati se za što širu primjenu tehnologije CCUS-a, aktivno doprinijeti rješavanju problema ugradnje novih kondenzacijskih bojlera i sanacije dimnjaka u višestambenim zgradama. Iduće godine započinje novo regulacijsko razdoblje za transport i distribuciju plina. Bit će u izradi novi Zakon o tržištu plinova, kojim će biti obuhvaćeni svi plinovi, pri čemu HSUP treba imati aktivnu ulogu. HSUP će poticati razvoj obrazovanja, provoditi misiju, viziju i ciljeve koji su zacrtani, davati potporu članicama u rješavanju problema. HSUP će raditi na unapređenju raznih disciplina plinske struke, promicati digitalizaciju i pametne tehnologije u svim segmentima plinske djelatnosti te korištenje apsorpcijskih sustava za hlađenje, koristeći plin u kombinaciji sa solarnom energijom, za hotele za vrijeme sezone. Održat će se Dani plina, Međunarodni-znanstveno-stručni susreti stručnjaka za plin, promicat će se međunarodna suradnja, razmatrati nove teme, izdavat će se časopis „PLIN“ itd. HSUP će nastaviti djelovati kao konstruktivan čimbenik u sektoru plina, koji povezuje sve relevantne dionike – od industrije, regulacije, znanosti i obrazovanja, do krajnjih korisnika.
Srećko Ezgeta je istaknuo ulogu plina u budućnosti. Smatra da će plin, bez obzira na zelenu agendu, imati značajnu ulogu još dugi niz godina, jer nije moguće zamijeniti toliko veliku količinu energije s energijom iz obnovljivih izvora. Založio se za otklanjanje negativne ekološke percepcije plina u javnosti i medijima. Istaknuo je potrebu školovanja novog kadra koji nedostaje, a program aktivnosti HSUP-a to omogućuje.
Skupština HSUP-a je prihvatila Izvješće o radu Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) za razdoblje 2021. – 2025. i Program rada Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) za razdoblje 2025. – 2029.
Predstavljeni su i prihvaćeni Financijsko izvješće HSUP-a za 2024. godinu, Plan rada HSUP-a za 2026. godinu i Financijski plan HSUP-a za 2026. godinu.
U nastavku sjednice Skupština je upoznata s listom kandidata za novi saziv Upravnog odbora i Časnog suda te za predsjednika i dopredsjednike HSUP-a.
Poslije glasovanja krenula su izlaganja eminentnih stručnjaka o spremnosti plinskog sustava za zimsku sezonu 2025./2026.
Prvo izlaganje pod naslovom „Mogućnosti povećanja proizvodnje plina na zrelim poljima“ održala je Nikolina Lukačić Petrović, direktorica proizvodnje u INA – Industrija nafte d. d. Osvrnula se na udio proizvodnje plina u ukupnoj potrošnji u RH koji iznosi oko 25 % i koji je stabilan već niz godina, a očekivanja za 2025. godinu su na istoj razini. Proizvodnja se odvija na 66 polja, što na Jadranu, što na kopnenom dijelu i mahom se odvija na zrelim poljima, s visokim faktorom iscrpljenosti ležišta. U prvom dijelu 2025. godine zabilježeno je povećanje proizvodnje, postignuto intenzivnim remontnim radovima i kampanjom kiselinskih obrada (povećana utilizacija infrastrukture kao pokazatelj). Kao rezultat investicija dobivena je veća isporuka plina u sustav Plinacra. Kao primjer, navela je postrojenje frakcionacije u Ivanić Gradu, gdje je dosegnuta količina proizvodnje iz 2019. godine, što se smatra iznimnim rezultatom. Zbog ograničenog iscrpka bušotina iz zrelih polja, vrlo je važno puštati u proizvodnju nove količine plina. Ove godine puštena je u proizvodnju nova bušotina iz polja Jamarice, od 33.000 m3/d (Jam-183), što predstavlja primjer odlično izvedenog projekta. Istaknula je i proizvodnju kaptažnog plina, kao nusprodukta iz proizvodnje nafte, koji se isporučuje direktno kupcima spojenim na mrežu proizvodnih plinovoda (MRS Belišće, SS Dugo Selo, MRS Šandrovac i PS Vrapčana). Kaptažni plin je izvan specifikacije, neobrađen i postoji interes tvrtke da se kroz projekte ekonomske isplativosti omogući obrada i isporuka plina u transportni sustav. Na taj bi se način reducirao komercijalni rizik isporuke kupcima i postigla garancija stabilnije proizvodnje. Osvrnula se na Uredbu (EU) 2024/1787 o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru, koja sadrži skup obaveza, koja obuhvaćaju Pravila za točno mjerenje, praćenje, izvješćivanje i smanjenje emisija metana, za što se INA – Industrija nafte d. d. dobro pripremila. U narednim godinama u planu je povećanje proizvodnje plina, kroz aktivnosti istražnog i razradnog bušenja, intenzivne kampanje remontnih radova, pri čemu je fokus usmjeren na privođenju proizvodnji iz prijašnjih otkrića. Potencijal za povećanje proizvodnje u RH postoji.
Iva Vrkić, voditeljica Sektora trgovanja i nabave, iz tvrtke Prvo plinarsko društvo d. o. o., održala je izlaganje na temu „Stanje na tržištu plina u regiji“. Ukazala je na ključne faktore stabilnog tržišta plina. Prikazala je najveće promjene opskrbe Europe unatrag nekoliko godina, prvenstveno u pogledu ruskih tokova plina. EU predlaže potpuno ukidanje dobave plina iz Rusije 2028. godine. RH je u vrlo dobroj poziciji s povećanjem kapaciteta terminala za UPP na otoku Krku i kapaciteta na interkonekcijama. Stoga možemo osigurati vlastitu stabilnost opskrbe, kao i susjednih zemalja u regiji. Europa ima nove i proširene kapacitete terminala za UPP, pri čemu ulazi u zimu s jačom opskrbom UPP-om nego prethodnih godina. Globalna proizvodnja UPP-a ove zime doseći će povećanje od 12 % u odnosu na prošlu zimu, predvođeno SAD-om, Kanadom, Australijom i Afrikom. Cijene plina su se prošle plinske godine kretale dosta promjenjivo, u rasponu od 30-ak do 40-ak eura/MWh, a maksimum od 60-ak eura/MWh je postignut u zimi, zbog geopolitičkih prilika i hladnog vremena. Osvrnula se na tržišnu likvidnost na burzama plina te na vrlo dobru zapunjenost europskih skladišta plina, unatoč lošem „ljetno-zimskom spreadu“, što pokazuje da su sigurnost i stabilnost opskrbe bile ispred ekonomske računice. Istaknula je negativan utjecaj regulative ukoliko ona previše ograničava pristup opskrbi i time povećava troškove za krajnje korisnike te se založila za usklađivanje tržišnih mehanizama. Kapacitete plinovoda i dostupnost smatra faktorom tržišne stabilnosti, pri čemu je RH u dobroj poziciji. Očekuje veću potražnju plina zbog gospodarskog rasta zemalja i rasta novih industrija te potrebe za većom proizvodnjom električne energije na globalnom tržištu. Smatra da su mogući kratkoročni poremećaji opskrbe plinom u Europi zbog globalnog geopolitičkog stanja, ali ne vjeruje da će se ponoviti krizni scenarij iz 2022. godine.
Marko Blažević, direktor Sektora za razvoj plinskog poslovanja u tvrtki HEP-Trgovina d. o. o., održao je izlaganje na temu „Tržište plina – osvrt na 2024./2025. i očekivanja u 2026. godini“. Istaknuo je raniji početak ogrjevne sezone u sektoru toplinarstva. Od ukupne potrošnje plina u RH u prvih devet mjeseci 2025., samo 3 % količine plina ušlo je u našu zemlju kopnenim putem, a sve preostale količine putem terminala za UPP na otoku Krku. Prikazao je trend zapunjenosti europskih skladišta plina za razdoblje 2021. – 2025., ističući pripremljenost Europe za amortizaciju eventualnih tržišnih poremećaja, zbog restrukturiranja tržišta, novih dobavnih pravaca i plasmana novih količina UPP-a. Ukupna zapunjenost skladišta plina u Europi, trenutno je u prosjeku manja za 11 % u odnosu na 2024. godinu (25 milijardi m3). Podzemno skladište plina u RH, na dan 1. listopada 2025., bilježi 14 % manje utisnutog plina u odnosu na prošlu godinu (jer je ciklus povlačenja započeo početkom rujna, zbog prestanka rada terminala za UPP na otoku Krku, uslijed radova na povećanju kapaciteta). Objasnio je obveze iz nove Uredbe EU 2025/1733 u pogledu uloge skladištenja plina za osiguravanje opskrbe plinom prije zimske sezone, kojom se za dvije godine produljuju aktualne obveze država članica da do zimske sezone osiguraju dovoljno plina u skladištima. U pogledu cijena plina na TTF-u, referentnih za cijelu Europu, dao je pregled kretanja tijekom 2025. godine, ističući da je tržište postalo otpornije u odnosu na geopolitičke okolnosti. Na globalnom tržištu plina došlo je do snažnih strukturalnih promjena i Europa je integrirana, odnosno postala je dio svjetskog tržišta. U 2024. godini, trgovina UPP-om iznosila je 568 milijardi m3. Najveći izvoznici UPP-a su SAD, Australija i Katar (60 % globalnog izvoza), dok su najveći uvoznici, EU, Kina i Japan (60 % globalnog uvoza). U 2024. godini, 2/3 uvoza plina dolazilo je preko terminala za UPP, 1/3 preko Norveške, a vrlo mali dio iz Rusije preko Ukrajine. S prestankom opskrbe Europe plinom, Rusija se okreće Kini i (prema planu projekata i investicija) planira 2034. dosegnuti izvoz od 150 milijardi m3. S prekinutim transportom ruskog plina, RH se treba pozicionirati kao regionalni igrač s plinskim čvorištem te iskoristiti priliku u novim geopolitičkim odnosima.
Ivana Marković, direktorica Sektora upravljanja transportnim sustavom i prodaje transportnih kapaciteta u Plinacru d. o. o., održala je izlaganje na temu „Jačanje okvira sigurnosti opskrbe plinom u EU: aktivnosti i uloga Plinacra“. Objasnila je inicijative koje su pokrenute na razini EU-a, a koje nisu bile adekvatno obrađene i vezane za zakonodavni okvir. Naime, EK je uočila da postoje određeni rizici koje je potrebno uključiti u postojeću regulativu, kao što su: kibernetički i fizički rizici, utjecaj klimatskih promjena, geopolitičke promjene. EK je pokrenula prve korake i predložila reviziju dokumenta o energetskoj sigurnosti te pozvala sve interesne skupine (energetske subjekte) da se očituju do 13. listopada 2025. ENTSOG je okupio predstavnike operatora transportnih sustava. Izrađen je dokument s prijedlozima i preporukama za poboljšanje postojećeg zakonodavnog okvira o energetskoj sigurnosti EU-a. Vezano za navedeni dokument, pojasnila je glavne smjernice za jačanje otpornosti europskog plinskog sustava u kontekstu sve kompleksnijih izazova i jasno definirane uloge i odgovornosti tijela nadležnog za sigurnost opskrbe, regulatora i ostalih sudionika. Naglasila je važnost ulaganja u transportni sustav RH u pogledu sigurnosti opskrbe plinom. Prikazala je dinamiku ulaganja i realizacije projekata u infrastrukturu na povećanju kapaciteta terminala za UPP na otoku Krku i transportnog sustava prema Sloveniji i Mađarskoj u vrijednosti od 533 milijuna eura. Plinovod Zlobin – Bosiljevo DN800/100, u dužini 58 km, je izgrađen i pušten u rad. Radovi su u tijeku na plinovodu Lučko – Zabok DN700/75, u dužini 36 km. Radovi na izgradnji plinovoda Bosiljevo – Sisak – Kozarac DN800/100, u dužini 122 km, započet će u listopadu 2025. godine. Novi plinovodi će povećanjem kapaciteta omogućiti sigurnost opskrbe u RH i regiji, kroz transport znatno većih količina plina. Plinacro d. o. o. je u prvih devet mjeseci transportirao 27.674 GWh prirodnog plina, i tu su uključene količine plina koje izlaze i ulaze u skladište plina. U pogledu preuzimanja plina na ulazima u transportni sustav, najveći ulaz od 65 % se odvija na terminalu za UPP na otoku Krku, proizvodnja plina čini 17 %, povlačenje iz PSP Okoli 13 % i interkonekcija 5 %. Izlaz plina iz transportnog sustava odvija se prema: krajnjim kupcima 35 %, distribucijskim sustavima 30 %, izlazima na interkonekcijama 19 % i PSP Okoli (za utiskivanje) 16 %. S izgradnjom plinovoda DN800/100 Zlobin – Bosiljevo te povećanjem kapaciteta na UMS Omišalj, Plinacro je dodatno ojačao stabilnost i kapacitete transportnog sustava, čime je potvrđeno da je transportni sustav pouzdana karika u lancu sigurnosti opskrbe plinom u RH i zemljama u okruženju.
Posljednje izlaganje pod naslovom „Spremnost sustava skladišta plina za nadolazeću ogrjevnu sezonu 2025./2026.“ održao je Laslo Farkaš Višontai, direktor Sektora tehnološkog upravljanja u tvrtki Podzemno skladište plina d. o. o. Osvrnuo se na stanje zapunjenosti skladišta plina u Okolima, koje je na dan 17. 10. 2024. iznosilo 91 %. Istaknuo je da zapunjenost na današnji dan (15. 10. 2025.) iznosi 66 %, što je 25 % manje nego u isto vrijeme prošle godine. Uzrok tome je povećanje kapaciteta na terminalu za UPP na otoku Krku i ranije povlačenje plina iz skladišta. Istodobno, prosječna zapunjenost europskih skladišta plina iznosi 83 %, što je također manje nego što je bilo prošle godine. Osvrnuo se na 37. ciklus povlačenja koji je započeo 30. 10. 2024. i završio 3. 4. 2025. U tom razdoblju povučeno je 343.322.831 m3, što je za 34.267.645 m3 više od desetogodišnjeg prosjeka, a zapunjenost skladišta Okoli iznosila je svega 8 %, što je povijesno najniža razina. 38. ciklus povlačenja započeo je 1. 9. 2025. Na dan 15. 10. 2025., korisnici u skladištu raspolažu s oko 280.000.000 m3 plina. Temeljem tempa povlačenja, prema procjeni, korisnici će 30. 10. 2025. imati oko 240.000.000 m3 plina. To je za oko 100.000.000 m3 manje plina u skladištu nego na isti dan prošle godine. Prikazao je dinamiku punjenja skladišta plina u 2025. (do 10. 10. 2025.) u državama članicama EU-a. Osvrnuo se na Uredbu (EU) 994/2010, ističući da se „sigurnost opskrbe“, prema kriteriju (formuli) N-1, nalazi u kategoriji – ranjivosti. Izložio je i planirani slijed aktivnosti na projektu pripreme ležišta za buduće PSP Grubišno Polje. Do sada je na proizvodnom polju Grubišno Polje proizvedeno oko 140 mil. m3 plina. Daljnja eksploatacija plina na Grubišnom Polju dodatno će pomoći sigurnosti opskrbe u ciklusu povlačenja. Na kraju izlaganja, informirao je nazočne da je, tehnički i tehnološki, postrojenje PSP-a Okoli spremno za zimu i može bez zastoja ispuniti sve nominacije korisnika skladišta, kao i do sada.
Nakon održanih stručnih izlaganja otvorena je diskusija. Nenad Švarc je rekao da se sprema novi Zakon o energetskoj učinkovitosti. Pozvao je sve opskrbljivače, neovisno o energentu, da se uključe svojim sugestijama i prijedlozima o tome kako podići efikasnost i kako ostvariti energetske uštede. Smatra da bi s budućim Zakonom o energetskoj učinkovitosti trebalo odrediti da se prikupljeni novac vrati nazad u razvoj energetskog sektora, automatizaciju, digitalizaciju i školovanje budućih tehničkih stručnjaka, a ne trošiti za druge namjene. Upozorio je na činjenicu da potrošnja, barem što se tiče električne energije, ne raste. Zbog toga smatra da je potrebno preispitati što se sve desilo u odnosu na zacrtane ciljeve energetske strategije, jer je planirana potrošnja puno veća od ostvarene. Potrebno je znati za koga se točno provode investicije u izgradnju i razvoj infrastrukture. Apelira na realno planiranje i maksimalno financiranje iz europskih fondova, kako se ne bi opteretilo domaćeg kupca.
Srećko Ezgeta osvrnuo se na prezentaciju Lasla Farkaša Višontaia i naveo potrebu maksimalne zapunjenosti skladišta plina kao sigurnosnog faktora opskrbe plinom. Ukazao je na pozitivnu praksu Španjolske.
Nakon završetka diskusije, predsjednik Izborne komisije Mladen Novaković objavio je rezultate izbora za upravna tijela HSUP-a (9. saziv, razdoblje 2025. – 2029.).
Za predsjednika HSUP-a ponovno je izabran izv. prof. dr. sc. Dalibor Pudić (Gradska plinara Zagreb d. o. o.). Izabrani dopredsjednici jesu: Marin Zovko (INA d. d., Zagreb), Zvonimir Šibalić (PPD d. o. o., Vukovar), Daria Krstičević (Plinacro d. o. o., Zagreb), Damir Pećušak, (HEP-Plin d. o. o., Osijek) i Srećko Ezgeta (Gradska plinara Bjelovar d. o. o., Bjelovar).
Izabrani članovi Upravnog odbora jesu: Darko Markovinović (PSP d. o. o., Zagreb), Dalibor Bukvić (Brod Plin d. o. o., Slavonski Brod), Dean Gnjidić (E.ON distribucija plina d. o. o., Zagreb), Marko Blažević (HEP-Trgovina d. o. o., Zagreb), Nevenka Grbac (Termoplin d. d., Varaždin), Nikolina Lukačić Petrović (INA d. d., Zagreb), Mladen Novaković (Tehnokom d. o. o., Zagreb), Josip Dičak (Drnišplast d. d., Drniš), Stjepan Novak (Monter-strojarske montaže d. d., Zagreb), Jakov Bakić (Inženjering za energetiku i plin d. o. o., Zadar), Darjan Budimir (HROTE d. o. o., Zagreb), Ivan Fugaš (LNG Hrvatska d. o. o., Zagreb) i Ivana Marković (Plinacro d. o. o., Zagreb).
Izabrani članovi Časnog suda jesu: Danijela Duž (Centar za plin Hrvatske d. o. o., Zagreb), Darko Pavlović, Plinacro d. o. o., Zagreb) i Juraj Bradač (Zagorski Metalac d. o. o., Zabok).
Skupština je dala razrješnicu dosadašnjim upravnim tijelima HSUP-a.
Izabrani predsjednik HSUP-a izv. prof. dr. sc. Dalibor Pudić obratio se skupu. Zahvalio je na povjerenju i čestitao je novoizabranim članovima upravnih tijela HSUP-a, ističući da će se i dalje raditi na jačanju Udruge i na ispunjenju programa posvećenog razvoju plinskoga gospodarstva i isticanju važne uloge plinova kao energenata budućnosti.
U svečanom dijelu sjednice uručena su priznanja zaslužnim pojedincima, na temelju Odluke Upravnog odbora HSUP-a o dodjeli priznanja HSUP-a u 2025. godini, kako slijedi:
Ivani Marković, Plinacro d. o. o. – Priznanje za značajan doprinos u pojedinim segmentima plinske djelatnosti, s vrlo dobrim rezultatima značajnim za plinsku djelatnost.
Krešimiru Marijanoviću, Brod plin d. o. o. – Priznanje za značajan doprinos u pojedinim segmentima plinske djelatnosti, s vrlo dobrim rezultatima značajnim za plinsku djelatnost.
Mariju Opačaku, Vaillant d. o. o. – za menadžerski uspjeh u gospodarskom i tehnološkom razvoju, te primjerno vođenje tvrtke ili dijela tvrtke koja se bavi plinskom djelatnošću.
