Tradicionalni Dan plina Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) održan je 13. listopada 2022. u Almeria centru, u Zagrebu.
Skupu su nazočili stručnjaci iz plinskoga gospodarstva i energetike, predstavnici institucija, članovi uprava energetskih tvrtki, direktori distributera, opskrbljivača i drugih tvrtki, sveučilišni profesori te predstavnici medija. Uz obilježavanje Dana plina održana je i Skupština HSUP-a na kojoj je prihvaćeno Financijsko izvješće HSUP-a za 2021. godinu te Plan rada HSUP-a za 2023. godinu i Financijski plan HSUP-a za 2023. godinu.
Na otvaranju sjednice, predsjednik HSUP-a doc. dr. sc. Dalibor Pudić prokomentirao je aktualne i protekle događaje ove plinske godine. Visoke cijene energenata na europskom i globalnom tržištu snažno su se reflektirale i u Republici Hrvatskoj. Cijena plina uvelike utječe na gospodarska i financijska kretanja, a i na hrvatski BDP. U cilju ublažavanja efekata visokih cijena na energetskim tržištima, Vlada Republike Hrvatske osigurala je do sada potporu građanima i gospodarstvu od 25 milijardi kuna, no pitanje je koliko dugo će se moći tako djelovati. Stoga treba apelirati na kućanstva, javni sektor i gospodarstvo za odgovorno ponašanje i racionalizaciju potrošnje, u cilju uštede energije gdje god je to moguće. Nadalje, predsjednik HSUP-a zauzeo se za diverzifikaciju dobave i potrošnju ostalih energenata, kako bi se mogao osloboditi dodatni prostor plinu u slučaju niskih temperatura. Zaključno, naveo je da je Republika Hrvatska u boljoj situaciji u odnosu na mnoge države članice Europske unije budući da ima razvijenu plinsku infrastrukturu, terminal za UPP na otoku Krku, Podzemno skladište plina i proizvodnju prirodnog plina s udjelom od oko 30 % u ukupnoj potrošnji, što sve predstavlja garanciju za sigurnu i pouzdanu opskrbu plinom. Predsjednik HSUP-a smatra da je učinjen veliki napor države kako bi se osigurala sigurna i pouzdana opskrba plinom u ogrjevnoj sezoni.
Na početku svog obraćanja, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić osvrnuo se na nikad izazovniju plinsku godinu i važnije događaje od značaja za plinsko gospodarstvo. Istaknuo je da je Vlada Republike Hrvatske odgovorno i pravovremeno uočila problematiku upitnosti zakupa kapaciteta podzemnog skladišta plina zbog prisutnih ekstremnih cijenovnih odnosa. Zbog toga je postignut dogovor države sa svim zakupcima (koji zbog ekonomske logike tada nisu imali interes puniti podzemno skladište plina) da će, zbog strateške sigurnosti opskrbe hrvatskog tržišta i temeljem naloga Vlade Republike Hrvatske, tvrtka HEP (koja je u potpunosti u državnom vlasništvu) zakupiti 270 milijuna m3 plina, po cijeni od 119 eur/MWh. Država se obvezala plaćati zakup. U skladu s donesenom ispravnom odlukom, podzemno skladište plina na današnji je dan zapunjeno na razini od 98 %, čime je ispunjena i obveza prema europskoj Uredbi da se podzemna skladišta plina u državama članicama moraju napuniti do najmanje 80 % njihova kapaciteta prije početka zime 2022./2023., a potom do 90 % prije početka narednih zimskih razdoblja. Nadalje, Odluka Vlade Republike Hrvatske o povećanju sigurnosti opskrbe plinom izgradnjom plinovoda Zlobin – Bosiljevo i povećanjem kapaciteta LNG terminala na 6,1 milijardu m3 godišnje sigurno će doprinjeti sigurnosti i pouzdanosti opskrbe plinom u narednom razdoblju. Za tu svrhu postoji mogućnost korištenja europskih fondova te financijskih instrumenata iz plana REPowerEU. Državni tajnik osvrnuo se i na Uredbu Vlade Republike Hrvatske po kojoj je proizvođač prirodnog plina INA – Industrija nafte d. d. dužan, radi osiguranja zaliha plina te povećanja raspoloživosti prirodnog plina u Republici Hrvatskoj, cjelokupni proizvedeni prirodni plin u Republici Hrvatskoj prodati Hrvatskoj elektroprivredi d. d. Domaće proizvedene količine plina i količine pohranjene u podzemnom skladištu plina trebale bi potošačima u opskrbi javne usluge i javnom sektoru kojima je osigurana niža cijena garantirati sigurnost opskrbe u ogrjevnoj sezoni. Nadalje, državni tajnik je istaknuo da još nije riješena razina cijene plina za sektor poduzetništva, za koji se očekuju i odluke na razini Europske unije i da postoji problem špekulacija na europskim burzama koji će se morati riješiti. Najavio je i mogućnost oporezivanja ekstra profita nekih energetskih tvrtki, a očekuje se da će uskoro ministar financija Republike Hrvatske pripremiti prijedlog odgovarajućeg Zakona, zajedno s projekcijama. Državni tajnik istaknuo je da se očekuje povećanje domaće proizvodnje prirodnog plina do razine od 1,2 milijarde m3 do kraja 2024. godine te da je potrebna snažna inicijativa za izgradnju IAP plinovoda u cilju dobave novih količina plina iz Azerbejdžana i novootkrivenih plinskih polja na Mediteranu. Na kraju izlaganja pozvao je Hrvatsku stručnu udrugu za plin da podrži državne institucije u naporima uvođenja vodika na energetsko tržište.
Predsjednik HSUP-a doc. dr. sc. Dalibor Pudić zahvalio je na izlaganju državnom tajniku Ivi Milatiću i istaknuo da je HSUP dao aktivan doprinos pri izradi zakonske regulative za vodik. Napomenuo je da HSUP ima Odbor za vodik koji je zadužen za promociju i primjenu vodika.
U okviru obilježavanja Dana plina održana su zanimljiva predavanja na temu o aktualnoj problematici plinskoga gospodarstva.
Prvo predavanje pod nazivom „Koliko vrijedi sigurnost opskrbe plinom” održala je Antonija Glavaš iz tvrtke Prvo plinarsko društvo d. o. o. 
Na početku predavanja prikazala je dobavne pravce opskrbe plinom prema Europskoj uniji – stanje prije recentne geopolitičke krize (ukupna količina dobave: 400 milijardi m3/god.). U odnosu na današnje stanje, mnogo toga je promijenjeno jer ne rade plinovodi Nord Stream 1 i Yamal-Europa, ukrajinski tok radi sa smanjenom isporukom plina, dok su svi ostali plinovodi u funkciji. U tom kontekstu, opskrba UPP-om u Europi narasla je s prijašnjih 70 milijardi m3/god. na 140 mijardi m3/god. Republika Hrvatska u nastalim okolnostima postaje važna tranzitna zemlja na karti Europe i važna ishodišna točka dobave prirodnog plina. Europska skladišta su praktično napunjena i za sada ima dovoljno plina, no on je skup jer postoji mnogo faktora koji utječu na njegovu cijenu. Smatra kako su jedan od glavnih utjecaja uz geopolitičke odnose, špekulacija i plasiranje vijesti koje stvaraju paniku na tržištima i kreiraju negativni utjecaj na cijenu koja raste. U odnosu na dosadašnja razmišljanja, pomiče se psihološka granica cjenovnih očekivanja i stvara se klima nesigurnosti. Odgađaju se ugovaranja, a time se stvaraju veliki rizici – što u konačnici dovodi do nelikvidnosti i manje potrošnje. Postoji ipak nada da će doći do neke razine stabilizacije cijena, ali ne na prijašnjim razinama. Za ovu ogrijevnu sezonu, smatra da će hrvatsko tržište biti uredno opkrbljeno s dovoljnim količinama plina, osim u slučaju nastupanja više sile. Smatra da su hrvatska domaćinstva sigurna s količinama i reguliranom cijenom nižom od tržišne. Apelira na neophodnu štednju energije kod svih potrošača.
Slijedeće predavanje pod nazivom „Perspektive i izazovi povećanja proizvodnje plina u Hrvatskoj” održao je Hrvoje Krpan iz INA – Industrija nafte d. d. 
Osvrnuo se na povijesnu proizvodnju prirodnog plina u Republici Hrvatskoj, koja je započela daleke 1918. godine otkrivanjem prvog plinskog polja Bujavica. Tijekom dvadesetog stoljeća proizvodnja plina je kontinuirano rasla (uz prateću infrastrukturu), a svoj vrhunac od 2,4 milijarde m3 imala je 2007. godine, nakon čega dolazi do pada od prosječnih 10 % godišnje. Najavio je nove projekte koji bi rezultirali povećanjem proizvodnje plina, čime bi se prekinuo višegodišnji negativni trend. Projekt „Sjeverni Jadran” sadrži program razrade plinskih polja na Jadranu, izradu 11 novih bušotina i izgradnju 9 platformi u svrhu dodatne proizvodnje 1,5 mil. m3/dan prirodnog plina za hrvatsko tržište, radi znatnog povećanja iscrpka plina i produljenja životnog vijeka polja. Na polju Ika i Marica izbušene su nove bušotine i već su puštene u rad. „Dravica-Zaláta” je prekogranični projekt s proizvodnjom dodatnih 0,3 mil. m3/dan prirodnog plina za hrvatsko tržište i obuhvaća opremanje i spajanje dvije izbušene bušotine, izradu dvije nove bušotine i izgradnju sabirno-transportnog sustava. Posebno se osvrnuo na problem dugotrajnog procesa ishođenja dozvola, što predstavlja glavni izazov projektima povećanja proizvodnje plina. Naglasio je da je kod nas potrebno dva puta više vremena za ishođenje dozvola u odnosu na stanje u Norveškoj i tri puta više u odnosu na stanje u Mađarskoj. Smatra neophodnim zajedničko djelovanje s državnim tijelima kako bi se ubrzao proces ishođenja dozvola, u interesu što bržeg plasmana novih količina plina na hrvatsko tržište plina.
Ivana Marković, iz Plinacra d.o.o., u svom izlaganju pod naslovom „Spremnost transportnog sustava za ogrjevnu sezonu” istaknula je izazove s kojima se susreće operator plinskoga transportnog sustava pri upravljanju transportnim sustavom. Iznijela je podatak da je za prvih deset mjeseci 2022. godine zabilježen pad potrošnje plina u Republici Hrvatskoj za 14 % u odnosu na 2021. godinu. Nadalje, promijenila se struktura ulaza prirodnog plina u plinski transportni sustav, gdje dominantnu ulogu zauzimaju količine plina iz terminala za UPP na otoku Krku od 63 %, dok na uvoz preko intekonekcija otpada 13 %, vlastita proizvodnja iznosi 15 %, a podzemno skladište plina ima udio od 9 %. 
I u pogledu terminskih rezervacija kapaciteta u Plinacru ima značajnih promjena. Zbog volatilnosti cijene plina, jednogodišnje rezervacije ustupile su mjesto mjesečnim i dnevnim rezervacijama, što je u tvrtki zahtjevalo znatnu organizacijsku prilagodbu s kadrovskog, informacijskog i infrastrukturnog aspekta. Plinacro je uveo novi model ugovaranja usluge transporta plina. Krovni ugovor o transportu plina generira se kroz SUKAP sustav na određeno vrijeme najmanje do kraja plinske godine, a najduže na 15 plinskih godina. Potpisuje se samo jedan ugovor za plinsku godinu (ili 15 godina) i izjednačen je način ugovaranja kapaciteta na interkonekcijama i ulazima/izlazima u Republici Hrvatskoj. S povećanjem kapaciteta terminala za UPP na otoku Krku na 2,9 milijarde m3 ove godine se povećala i intenzivnost izvoza plina na vanjska tržišta, što je omogućila kompresorska stanica u Ludini. Plinacro je obavio sve potrebne radnje oko održavanja plinskog transportnog sustava i spremno dočekuje nadolazeću ogrjevnu sezonu. Pored osnovne djelatnosti tvrtke kao operatora plinskoga transportnog sustava, posebno je istaknula unaprjeđenje poslovanja Plinacra koji je postao i „operator ključne usluge” ispunivši obveze iz “Zakona o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga” i “Uredbe o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga” iz 2018. godine.
Ivan Fugaš iz tvrtke LNG Hrvatska d. o. o. održao je prezentaciju pod naslovom „Terminal za UPP – plinska god. 2021./2022.”. U uvodnom dijelu predočio je podatke o globalnom tržištu UPP-a za 2021. godinu, vezano za ukupni kapacitet brodova za prijevoz UPP-a i kapacitet FSRU jedinica. Nadalje, prezentirao je tehničko-tehnološke karakteristike terminala za UPP na otoku Krku, s proširenim kapacitetom uplinjavanja od 2,9 milijardi m3/god. (338.000 m3/h) te iznio podatak da slobodnih kapaciteta zakupa nema sve do 2030. godine. U plinskoj godini 2021./2022. na terminal za UPP na otoku Krku pristiglo je 29 brodova (23 iz SAD-a, 2 iz Egipta te po 1 iz Trinidad Tobagoa, Francuske, Katara i Španjolske), pretovareno je 3.746.459 m3 (1,685 MT), a uplinjeno je 2,24 milijarde m3 plina. Uz standardne usluge, terminal za UPP na otoku Krku započeo je s davanjem tzv. nestandardnih usluga. Obavljen je pretovar UPP-a u kamione za prijevoz UPP-a „Ship to Truck”. Prva operacija pretovara obavljena je u 2021. godini, a do sada je pretovareno: 114 kamiona, s količinom većom od 4.500 m3 UPP-a. Rezervacija narudžbi iznosi u prosjeku 40 slotova mjesečno. Tvrtka LNG Hrvatska d. o. o. najavljuje povećanje kapaciteta terminala za UPP na otoku Krku. U tu svrhu bit će instaliran dodatni modul za uplinjavanje, čime će se na terminalu postići ukupni kapacitet od 6,1 milijardi m3/god.
Laslo Farkaš Višontai iz tvrtke Podzemno skladište plina d. o. o. održao je prezentaciju pod naslovom „Spremnost sustava skladišta plina za nadolazeću ogrjevnu sezonu 2022./2023.”.
Stanje zapunjenosti u skladištu u Okolima na dan 13. 10. 2022. bilo je 96 % radnog volumena, što je više u odnosu na isti dan prethodne godine kada je iznosilo oko 86 %. Tijekom plinske godine, obavljeni su svi potrebni radovi tekućeg i investicijskog održavanja (servisi, popravci, remonti, …) na PSP Okoli. Radovi na izgradnji budućega podzemnog skladišta plina Grubišno Polje počeli su 21. veljače 2022. godine. Utvrđeni početni volumen plina u ležištu iznosi 198,6 mil. m3. Projekt izgradnje PSP-a Grubišno Polje izvodi se u dvije glavne faze. Prva faza odnosi se na proizvodnju/eksploataciju plina iz originalnog ležišta. Drugu faza čini prenamjena ležišta u podzemno skladište plina (očekivani radni volumen skladišta plina iznosi 60 – 100 milijuna m3, maksimalno povlačenje 100.000 m3/h, maksimalni kapacitet utiskivanja 70.000 m3/h). Postrojenje PSP Okoli spremno dočekuje zimu i spremno je bez zastoja ispuniti sve nominacije korisnika skladišta, kao i svih prethodnih godina. Zapunjenost radnog volumena korisnika, odnosno zapunjenost skladišta je u skladu s kriterijima Vlade Republike Hrvatske o zapunjenosti skladišta na određene datume.
Srećko Ezgeta se u svom komentaru osvrnuo na aktualnu problematiku distributera plina i opskrbljivača plinom. Izrazio je zadovoljstvo zbog razumijevanja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske i uspostavljenog dijaloga. Vlada Republike Hrvatske je do sada vukla dobre poteze za kućanstva i javni sektor, no očekuju se i neke mjere koje bi pomogle pravnim osobama. Zbog visoke cijene plina pojavili su se veliki problemi kod onih pravnih osoba za koje opskrbljivači nisu osigurali plin. Tržište plina je nepredvidivo i krajnji kupci koji nisu u obvezi javne usluge mogu danas imati plin i po 10 puta većoj cijeni od prošlogodišnjih cijena, što može dovesti do zatvaranja tvrtki zbog nemogućnosti poslovanja uslijed enormnih troškova energije. Očekivanja za rješavanje ove problematike su velika i na razini Europske unije koja razmišlja o mjerama kojima bi mogla spriječiti špekulacije (poput ograničavanja cijene plina metodom price cap). Smatra da bi se i na burzama plina možda mogla primijeniti suspenzija trgovanja, kao na klasičnim burzama kada dođe do nekontroliranog rasta cijene robe. Problemi postoje i dalje na početku ogrjevne sezone zbog nedoumica koje zbunjuju aktere na tržištu.
Predsjednik HSUP-a doc. dr. sc. Dalibor Pudić nadovezao se s konstatacijom da je moguć prelazak krajnjih kupaca na druga alternativna goriva u slučaju da cijena plina bude neisplativa za poslovanje. U zaključnoj riječi istaknuo je visoku spremnost, pouzdanost i sigurnost plinskog sustava Republike Hrvatske za nadolazeću ogrjevnu sezonu 2022./2023. Pozvao je nazočne i cjelokupni plinski sektor na 38. Međunarodni znanstveno-stručni susret za plin koji će se održati od 10. – 12. svibnja 2023. godine u Opatiji.
