Dramatični porast cijena na globalnim tržištima plina i električne energije rezultirao je kriznim stanjem koje se već mjesecima posvuda analizira, no spektar njegovih uzroka i posljedica i dalje je nedovoljno razjašnjen. Naime, analitičari uvelike zanemaruju činjenicu da je čimbenik „eho idealizma“ energetske politike (usmjerene na ciljeve niskougljičnog društva, ali nedovoljno na dobro vođenu energetsku tranziciju i problematiku energetske sigurnosti i održivosti) naposljetku pridonio iznimnom porastu cijena na energetskim tržištima. Povišenje cijena iskazano u stotinama postotaka ugrožava gospodarstvo i kućanstva, upućuje na distorziju energetskih tržišta i implicira potrebu preispitivanja održivosti postojeće energetske paradigme.

Posljednjih mjeseci cijene prirodnog plina porasle su do nikada dosad zabilježenih vrijednosti, očito ne zbog zakonitosti konkurentnog tržišta. Naime, nije došlo do globalne nestašice plina niti je zabilježen znatan rast troškova u dijelovima plinskog lanca (od proizvodnje do opskrbe). Do rekordnih cijena plina došlo je zbog niza drugih razloga, od kojih se u analizama ponajviše ističu: rast potražnje zbog oporavka industrijske proizvodnje, rast potražnje za ukapljenim prirodnim plinom u Aziji, smanjenje proizvodnje u Norveškoj i Nizozemskoj, niska razina zapunjenosti europskih skladišta plina na početku ogrjevne sezone, neizvjesnost u vezi s početkom rada plinovoda „Sjeverni tok 2“ i porast cijena emisija plinova koji su štetni za okoliš.

U slučaju prirodnog plina višemjesečni trend iznimno visokih cijena mogao bi, među ostalim, upozoriti i na to da su na naplatu stigle zablude onih aktera energetskih politika u svijetu koji posljednjih godina ne tretiraju prirodni plin kao važan tranzicijski energent. Riječ je o pristupu koji zagovara prestanak uporabe prirodnog plina i zalaže se da se novi infrastrukturni projekti za prirodni plin više ne podupiru, zanemarujući povezanost tržišta električne energije i plina.[1]

Energetska tranzicija iznimno je složen dinamički proces kojim se može upravljati prihvaćajući načela fleksibilnosti i prilagodljivosti. Europska komisija predstavila je 2. veljače 2022. dokument Taxonomy Complementary Climate Delegated Act o ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi, pri čemu su određene plinske i nuklearne aktivnosti uključene u popis gospodarskih djelatnosti obuhvaćenih taksonomijom EU-a. Uvjeti koji su postavljeni za plin govore o njegovu doprinosu tranziciji prema klimatskoj neutralnosti i tranziciji od ugljena na obnovljive izvore energije.

U geopolitičkom kontekstu odnosi Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije iznimno su važni. Jasna je implikacija tih odnosa u slučaju realizacije velikoga plinskog projekta „Sjeverni tok 2“, koji bi s pomoću podmorskog plinovoda udvostručio kapacitet izravne dopreme prirodnog plina iz Ruske Federacije u Njemačku. U ovom je trenutku teško procijeniti u kojoj bi mjeri operativni rad toga strateškog plinovoda mogao utjecati na transport prirodnog plina iz ruskih plinskih polja prema Europi putem tradicionalnih plinovoda.

Pri razmatranju recentnog stanja na globalnom tržištu plina ne treba zanemariti utjecaj straha od potencijalne nestašice plina, neutemeljenih procjena i očekivanja, tržišnih špekulacija i nastojanja da se u kratkom roku zaradi što više, i to bez obzira na ukupnu cijenu koju će naposljetku platiti gospodarstvo i građani. Kao da kod ključnih tržišnih aktera nedostaje realnosti. Neki od njih smatraju da je nastupilo razdoblje lako ostvarivih prilika za velike profite. Drugi su brzo prihvatili tezu o prirodnom plinu kao fosilnom energentu bez budućnosti pa nastoje zaraditi što više dok je to još moguće. Nadalje, možda pojedini proizvođači plina smatraju da im kumuliranje velike zarade može olakšati podmirivanje očekivanih golemih troškova niskougljične tranzicije.

Sve navedeno čini prognoze cijena na tržištu plina nepouzdanima. Budući da je kretanje cijena plina nemoguće točno predvidjeti, nesigurnosti na globalnom tržištu plina bit će i dalje prisutne i utjecat će na cijene u budućnosti. Premda recentno stanje na relevantnoj listi Dutch TTF Gas Futures ne ulijeva optimizam, to ne znači da će se cijena plina trajno održati na postojećoj visokoj razini (ili eventualno višoj). Moguće je i da dođe do pada cijene plina, ali otvorena su pitanja do koje razine i kada će se to dogoditi. Čini se da je završilo razdoblje predvidivosti i slijedi razdoblje neizvjesnosti.

U ovom trenutku mnogim državama preostaje mogućnost poduzimanja učinkovitih interventnih mjera radi saniranja štetnih posljedica i prevencije nastajanja novih. Nedodirljivost paradigme liberaliziranog tržišta plina, koje bi tržišnim mehanizmima osiguravalo realnu cijenu i poticalo sigurnost opskrbe plinom, time postaje upitna. Međutim, nesmetano djelovanje distorziranog tržišta potaknulo bi rast cijena mnogih dobara i usluga, kao i nekontroliranu inflaciju. Usto, nemali broj kompanija doživio bi poslovni krah, što bi ugrozilo sigurnost opskrbe plinom. Nadalje, narušio bi se standard građana i povećalo energetsko siromaštvo.

Stoga bi se u postojećim kriznim okolnostima mogla prihvatiti teza da države mogu kratkoročno zanemariti određena načela liberalne ekonomije radi osiguranja ekonomske stabilnosti, održivosti energetskog sustava, sigurnosti opskrbe i zaštite potrošača.

[1] Gas remains an important tool for balancing electricity markets in many regions today“. Statement on recent developments in natural gas and electricity markets. IEA, 21. rujna 2021. Dostupno na:
https://www.iea.org/news/statement-on-recent-developments-in-natural-gas-and-electricity-markets.