Turbulentno stanje na energetskim tržištima još uvijek se ne smiruje. U vrijeme pisanja ovoga komentara krajem kolovoza 2022. godine cijena plina na TTF-u prešla je granicu od 300 €/MWh. I cijene električne energije na tržištima u Europi postigle su zapanjujuće razine. Na dan unaprijed tržištu Hrvatske burze električne energije (Croatian Power Exchange – CROPEX), za dan isporuke 26. kolovoza 2022. zabilježene su cijene: Bazna → 708,08 €/MWh i Vršna → 748,22 €/MWh. Stoga se nameće sljedeće pitanje: Nazire li se kraj razdoblja neumjerenih cijena na energetskim tržištima u svijetu? Na ovo je pitanje teško odgovoriti s optimizmom jer očito je riječ o slobodnom razarajućem djelovanju distorziranog tržišta, što je potaknulo opću krizu putem rasta cijena mnogih roba i usluga, a time i globalnu inflaciju. Nažalost, mnoge neizvjesnosti (o kojima je pisano u osvrtima urednika u prošlim brojevima časopisa Plin) još uvijek nisu otklonjene i stoga će i nadalje utjecati na cijene energenata, čineći sve prognoze nepouzdanima.
Zadnjih mjeseci svjedočili smo mnogim mjerama koje su u cilju olakšavanja tereta enormnih cijena energenata primijenile vlasti u državama diljem svijeta za svoje građane i gospodarske subjekte. S obzirom na recentno teško stanje izgledno je da će se takva politika nastaviti. U svakom slučaju, pri kreiranju paketa mjera trebalo bi uzeti u obzir da snažna intervencija u cijene energenata može polučiti i kontraefekt budući da bi trebalo voditi računa o potrebi snižavanje potrošnje energije i povećanju energetske učinkovitosti. Jeftini energenti to sigurno ne potiču, ali vrijeme jeftinih energenata je već ionako iza nas. Ova kriza pokazuje da je potrebna promjena navika kod potrošača energije, a naročito načina kako upravljamo svojom energetskom potrošnjom.
Stanje na globalnom tržištu plina reflektira se i na hrvatsko tržište plina. Slijedom očekivanih visokih troškova energetske tranzicije određeno poskupljenje plina, električne energije i drugih energenata nije neočekivano. Do sada je Vlada Republike Hrvatske uspjela učinkovitim mjerama amortizirati posljedice poskupljenja energenata, ponajviše za kućanstva. Međutim, riječ je o toliko velikom cjenovnom udaru da nije moguće zaštititi sve kategorije potrošača. Nažalost, u tvornici gnojiva Petrokemija d.d. (koja je od najvećeg značaja za hrvatsku poljoprivredu) pogoni se nalaze u prekidu rada i neizvjestan je početak rada s obzirom na ogroman trošak plina kao ulazne sirovine.
Budući da Vlada Republike Hrvatske priprema nove mjere (jesenski paket mjera), zalažemo se da se razmotri i pozicija potrošača ukapljenog naftnog plina u malim spremnicima kojima plaćanje pune cijene predstavlja znatno financijsko opterećenje.
Međutim, očito je da su potrebne i studiozne sustavne mjere, prvenstveno usmjerene na „obuzdavanje hirova nepredvidljivog energetskog tržišta“ koje generira kriznu situaciju. Ne bi trebalo dozvoliti neometano djelovanje distorziranog tržišta koje ne slijedi logiku mehanizma ponude i potražnje (velika nestašica plina na globalnom tržištu nije zabilježena) već kombinaciju geopolitičkih previranja i špekulativne logike, uz realizaciju ekstraprofita od strane moćnih dionika na tržištu. Posve je jasno, bez krizom potaknute iznimne intervencije nadležnih tijela EU-a i država članica EU-a u cilju regulacije i nadzora djelovanja tržišta električne energije i tržišta plina bit će teško izaći iz ovog začaranog kruga u kojemu cijene energenata (a posljedično i mnogih drugih roba) rastu bez nadzora. Naime, nastavi li se krizno stanje i postojeći zlokoban trend životni će se standard trajno narušiti, mnogi će gospodarski/energetski subjekti propasti, a gospodarstvo bi se moglo urušiti.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 18. kolovoza 2022. donijela Odluku o povećanju sigurnosti opskrbe plinom izgradnjom plinovoda Zlobin – Bosiljevo i povećanjem kapaciteta LNG terminala na 6,1 milijardu kubnih metara plina godišnje. Podržavamo predmetnu Odluku o javnom investicijskom projektu od interesa za Republiku Hrvatsku kojom je pokazana čvrsta namjera za osiguranje investicijskih sredstava u cilju realizacije projekta jačanja sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske i gravitirajuće regije. Danas je posve jasan značaj LNG terminala na otoku Krku za redovne tokove opskrbe plinom u Republici Hrvatskoj, a nedavno provedeno povećanje godišnjeg kapaciteta s 2,6 na 2,9 milijardi kubnih metara plina (što odgovara godišnjoj potrošnji plina u RH) od velikog je značaja za sigurnost opskrbe plinom.
Nažalost, u kontekstu krizne situacije na energetskim tržištima neke negativne pojavnosti nisu zaobišle ni našu zemlju. Recentna afera vezana uz transakcije u segmentu trgovine plinom usmjerava interes javnosti na temu s kojom hrvatsko plinsko gospodarstvo kao cjelina nema dodirnih točaka. Veliki broj djelatnika u hrvatskom plinskom sektoru marljivo radi i obavlja sve poslove nužne za sigurnost opskrbe plinom i to će sigurno tako i ostati. U svakom slučaju, osuđujemo svako ponašanje koje bi bilo usmjereno na stjecanje osobne koristi, a ne na sagledavanje šireg društvenog interesa i interesa potrošača plina.