Tehnička pravila za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih postrojenja za proizvodnju energije

Uz brigu za povećanje broja korisnika plina i nove  primjene plina, povećanje sigurnosti uporabe plina kao energenta jedna je od osnovnih zadaća Hrvatske stručne udruge za plin. Značajan segment te zadaće je i izrada Tehničkih pravila za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih postrojenja ukupnog instaliranog toplinskog učina većeg od 50 kW.

Sadašnji Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica donesen je 1990. godine. Kao temelj za izradu tog Pravilnika poslužile su Smjernice za projektiranje, izgradnju i upotrebu plinskih kotlovnica, koje je 1982. godine u Zagrebu izdao Zavod za produktivnost, a izradila ga je grupa stručnjaka na čelu s g. Vladimirom Strelecom. Taj Pravilnik još uvijek je važeći.

U proteklih petnaestak godina tehnika je u znatnoj mjeri napredovala (visokoučinski kotlovi, kondenzacijski kotlovi, plinska rashladna postrojenja, plinske dizalice topline, kogeneracijska i trigeneracijska postrojenja, itd.) a znatno je povećana i briga za sigurnost i zaštitu okoliša. Također je došlo  do izmjena nekih normi na koje se taj Pravilnik poziva, dok su neke norme povučene. Osim navedenog Pravilnika, u Hrvatskoj je na snazi i Pravilnik o tehničkim normativima za postavljanje kotlovnica na otvorenom prostoru koji je stupio na snagu 1985. godine. Ovaj Pravilnik je zbog male opasnosti od požara i eksplozije, znatno blaži nego Pravilnik za zatvorene kotlovnice iz 1990. Međutim ni taj Pravilnik nije dovoljno suvremen, jer nije pratio tehnički razvoj.

Posljedicom prethodno navedenog, ali i iz svakodnevne prakse, vidljivo je da na domaćem tržištu postoji široka paleta različitih plinskih uređaja i postrojenja za proizvodnju raznih oblika energije (toplinska, rashladna, električna energija itd.), čiju izgradnju i korištenje, s obzirom na problematiku korištenja plina kao primarnog energenta, treba na neki način regulirati suvremenim propisima i tehničkim pravilima. To je i razlog zbog kojeg se pristupilo izradi ovih Tehničkih pravila za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih postrojenja za proizvodnju energije, HSUP-P 650, kojima se želi tehnička regulativa za ovu problematiku osuvremeniti.

Primjerice, plinskih rashladnih uređaja s direktnim izgaranjem plina u smislu tehnološkog rashladnog procesa ima danas nekoliko vrsta: apsorpcijski uređaji, adsorpcijski uređaji, plinskomotorni uređaji, uređaji na bazi sušenja (desicant cooling uređaji), itd. S obzirom na smještaj uređaja, uređaji se mogu podijeliti na uređaje za vanjsku ugradnju, uređaje za unutarnju ugradnju, kontejnerske uređaje, itd.

Plinski toplinski uređaji, plinski rashladni uređaji ili rashladni uređaji/grijači vode, plinske dizalice topline i plinska kogeneracijska postrojenja za unutarnju ugradnju, snage plamenika do 50 kW, mogu se tretirati kao plinske naprave i u potpunosti se mogu koristiti tehnički propisi HSUP–P 600. Međutim, u slučaju kaskadne ugradnje više takvih uređaja ili kod većih uređaja, kada  ukupna snaga plamenika preraste 50 kW ovi propisi više nisu primjenjivi, pa se trebaju primijeniti nova Tehnička pravila za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih postrojenja za proizvodnju energije, HSUP-P 650. Naravno osim ovih pravila treba se pridržavati uputa proizvođača i ostalih propisa (protupožarna zaštita, zaštita na radu, zaštita od buke, propisi iz grijanja, klimatizacije i hlađenja, propisi o dimnjacima itd.).

Posebna problematika je primjena ukapljenog naftnog plina (UNP), koji se također može koristiti u plinskim postrojenjima, ali ta problematika nije pokrivena predloženim Tehničkim pravilima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih postrojenja za proizvodnju energije, jer UNP po svojim fizikalno-kemijskim osobinama, pripada grupi goriva pokrivenih drugom tehničkom normom.

Osnovna tendencija pri izradi Tehničkih pravila za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih postrojenja za proizvodnju energije HSUP-P 650, je bila da se u novim uvjetima glede korištenja suvremenih plinskih postrojenja za proizvodnju energije,  kroz projektiranje i gradnju osigura rad na siguran način, te da se takva postrojenja ugrađuju u prostorije, u kojima nema opasnosti od požara i eksplozije. Istovremeno se težilo što jednoznačnijim rješenjima, a sve sukladno razini današnjeg razvitka tehnike.

U izradi ovih tehničkih pravila bila je angažirana Radna grupa u sljedećem sastavu:

voditelj:
Fikret Nasić, dipl. ing, Gradska plinara Zagreb, Zagreb

zamjenik voditelja:
Srećko Ezgeta, dipl. ing, Elektrometal, Bjelovar

članovi:
Roman Svetec, dipl. ing, Termoplin d.d, Varaždin
Vladimir Kostel, dipl. ing, Međimurje plin, Čakovec
Josip Friščić, dipl. ing, HSUP, Zagreb

tajnik:
Đuro Zatezalo, stroj. tehničar, Gradska plinara Zagreb, Zagreb

Značajan doprinos u izradi ovih tehničkih pravila dali su i suradnici:

Tomislav Benčić, dipl. ing, Termoplin, Varaždin,
Miljenko Baborsky, dipl. ing, Tehnokom, Zagreb,
Jadranko Stilinović, dipl. ing, Mašinoprojekt, Zagreb,
Tomislav Pavić, dipl. ing, Energonova, Zagreb.

Pri izradi su konzultirane sve relevantne ustanove koje su mogle doprinijeti što kvalitetnijem pristupu i donošenju ovih Tehničkih pravila: Ministarstvo unutarnjih poslova-Inspektorat unutarnjih poslova, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva-Uprava za energetiku i Uprava za industriju, Hrvatska komora arhitekata i inženjera u građevinarstvu-Razredi inž. strojarstva i elektrotehnike i Savez energetičara Hrvatske.

Hrvatska stručna udruga za plin ovim putem, izražava im posebnu zahvalnost na stručnom doprinosu i suradnji.